Kod vrlo malog broja ljudi treperava svjetla ili uzorci mogu izazvati napadaj. To se može dogoditi pri gledanju televizije ili igranju videoigara, i to i ljudima koji nikada nisu imali napadaj ni dijagnozu epilepsije.
Fotoosjetljivi napadaji
Svatko tko je ikad imao simptome povezane s fotoosjetljivom epilepsijom trebao bi se prije igranja posavjetovati s liječnikom. Roditelji bi te simptome kod djece trebali pratiti jer se kod djece i tinejdžera javljaju češće nego kod odraslih.
Simptomi mogu uključivati:
- omaglicu, promjene vida ili trzanje očiju odnosno mišića lica;
- trzajne pokrete ruku ili nogu;
- dezorijentaciju, zbunjenost, gubitak svijesti o okolini;
- grčeve ili gubitak svijesti.
Kod bilo kojeg od ovih simptoma odmah prekini igru i javi se liječniku.
Rizik smanjuješ ovako:
- sjedni dalje od ekrana;
- koristi manji ekran;
- igraj u dobro osvijetljenoj prostoriji;
- ne igraj kad si pospan ili umoran.
Umor očiju i mučnina od kretanja
Dugo igranje umara oči, a dijelu ljudi kretanje na ekranu izaziva mučninu ili vrtoglavicu. Svaki sat napravi pauzu od barem 10–15 minuta i prestani igrati ako ti nije dobro. Nastavljanje rijetko pomaže.
Preopterećenja
Duge sesije za tipkovnicom i mišem izazivaju bol i ukočenost šaka, zapešća, ruku, vrata, ramena i leđa. Odmaraj se, isteži i sjedi udobno. Ako bol, utrnulost, trnci ili žarenje ne prođu nakon prestanka igranja, javi se liječniku.
Sluh
Dugo slušanje na visokoj glasnoći, osobito na slušalicama, može trajno oštetiti sluh. Namjesti glasnoću tako da i dalje čuješ osobu koja govori u istoj sobi; podesiti je možeš u Postavke → Zvuk.
Općenito
Ne igraj umoran, neispavan ni pod utjecajem alkohola ili lijekova. Neka igranje bude u razumnom odnosu s ostatkom dana. Ako imaš kroničnu bolest, trudna si ili imaš ugrađen medicinski uređaj, posavjetuj se s liječnikom prije igranja.
Ova stranica je opća sigurnosna informacija, a ne liječnički savjet. Ako te brine tvoje zdravlje, razgovaraj s kvalificiranim liječnikom.