Kod vrlo malog broja ljudi treperava svjetla ili šare mogu izazvati napad. To se može desiti pri gledanju televizije ili igranju videoigara, i to i ljudima koji nikada nisu imali napad ni dijagnozu epilepsije.
Fotoosjetljivi napadi
Svako ko je ikad imao simptome povezane s fotoosjetljivom epilepsijom trebao bi se prije igranja posavjetovati s ljekarom. Roditelji bi te simptome kod djece trebali pratiti jer se kod djece i tinejdžera javljaju češće nego kod odraslih.
Simptomi mogu uključivati:
- vrtoglavicu, promjene vida ili trzanje očiju odnosno mišića lica;
- trzajne pokrete ruku ili nogu;
- dezorijentaciju, zbunjenost, gubitak svijesti o okolini;
- grčeve ili gubitak svijesti.
Kod bilo kojeg od ovih simptoma odmah prekini igru i javi se ljekaru.
Rizik smanjuješ ovako:
- sjedi dalje od ekrana;
- koristi manji ekran;
- igraj u dobro osvijetljenoj prostoriji;
- ne igraj kad si pospan ili umoran.
Umor očiju i mučnina od kretanja
Dugo igranje umara oči, a dijelu ljudi kretanje na ekranu izaziva mučninu ili vrtoglavicu. Svaki sat napravi pauzu od barem 10–15 minuta i prestani igrati ako ti nije dobro. Nastavljanje rijetko pomaže.
Preopterećenja
Duge sesije za tastaturom i mišem izazivaju bol i ukočenost šaka, zglobova, ruku, vrata, ramena i leđa. Odmaraj se, isteži i sjedi udobno. Ako bol, utrnulost, trnci ili žarenje ne prođu nakon prestanka igranja, javi se ljekaru.
Sluh
Dugo slušanje na visokoj jačini, naročito na slušalicama, može trajno oštetiti sluh. Namjesti jačinu tako da i dalje čuješ osobu koja govori u istoj prostoriji; podesiti je možeš u Postavke → Zvuk.
Općenito
Ne igraj umoran, neispavan ni pod uticajem alkohola ili lijekova. Neka igranje bude u razumnom odnosu s ostatkom dana. Ako imaš hroničnu bolest, trudna si ili imaš ugrađen medicinski uređaj, posavjetuj se s ljekarom prije igranja.
Ova stranica je opća sigurnosna informacija, a ne ljekarski savjet. Ako te brine tvoje zdravlje, razgovaraj s kvalificiranim ljekarom.